Gradonačelnik sumirao rad Vlade u 2018. godini

„Mogli i morali smo da uradimo još više. Kada se analizira ukupno stanje u Distriktu i uzme u obzir da smo mi posebna jedinica lokalne samouprave s izrazito specifičnim ovlaštenjima i nadležnostima, kondominij dva entiteta pod suverenitetom BiH, sve ukazuje na složenost organizacije Distrikta kao multietničke sredine, što nam stvara prednosti ali i potrebu za dugotrajnijim usaglašavanjem svih rješenja“, istakao je Milić.

On je naveo da ipak s optimizmom možemo ući u 2019. godinu. „Svima nam treba malo više tolerancije, razumijevanja i spremnosti na kompromis, što znači i odricanje od svojih maksimalističkih zahtjeva. Ako te stvari poredamo na takav način i prihvatimo da u svakom općem interesu ne mora biti i moj interes, možda ćemo već u 2019. godinu zakoračiti u bolju budućnost i osigurati ljudima u Brčkom razloge za ostanak na ovom području“, dodao je gradonačelnik Milić. 

ANTIKORUPTIVNI ZAKONI 

MILIĆ: Kada su u pitanju zakonodavna rješenja u 2018. godini donijeli smo Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u organima javne uprave i institucijama Brčko distrikta BiH i Zakon o Uredu za prevenciju i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije koji su dio Reformske agende i na čijem usvajanju se insistiralo od strane međunarodne zajednice. Usvojen je i Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Ureda za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije kao i Kodeks ponašanja zaposlenih u ovom uredu. Usvajanjem budžeta za sljedeću godinu imat ćemo ovaj ured u funkciji, a on će, između ostalog, imati nadležnost da pri donošenju propisa daje mišljenja da li neki zakon sadrži koruptivna dejstva. 

FORMIRANjE JEDINICE ZA IMPLEMENTACIJU MEĐUNARODNIH PROJEKATA 

MILIĆ: Krajem godine smo izmijenili Statut Razvojno-garantnog fonda na način da u narednom periodu oformimo Jedinicu za implementaciju međunarodnih projekata, koja kao takva u entitetima već postoji, a radit će na projektima koji se finansiraju iz međunarodnih kreditnih i drugih izvora. Mi smo do sada kroz učešće u sličnim projektima prekogranične saradnje i nizom drugih ostvarili značajne rezultate. Službenici koji su do sada to radili uspješno su implementirali projekat „Hitnog oporavka od poplava“ u vrijednosti od 5.000.000 eura, „Odgovor na vanredne situacije“ koje je provodilo Odjeljenje za javnu sigurnost i tu smo ostvarili benefit od 500.000 KM. U procesu smo odobravanja još jednog projekta prekogranične saradnje BiH-SRB gdje je vrijednost granta 600.000 KM. U saradnji sa Vladom Norveške u procesu smo dobijanja 1.700.000 KM koje bi trebalo da budu utrošene za izgradnju nove zgrade Centra za socijalni rad. Još jedan projekat izgradnje staklenika u saradnji sa JP „Komunalno Brčko“, vrijedan 700.000 KM, u procesu je odobravanja. Strateško je opredjeljenje Vlade da privlačimo strana sredstva i donatore. Postoje velike šanse da budemo dio projekta koji se odnosi na upravljanje rijekom Savom, za šta bismo od Svjetske banke dobili 13,6 miliona eura, od čega je 80% grantovskih sredstva, i nadam se da ćemo taj projekat privesti kraju, što će značiti revitalizaciju rijeke Save i niz drugih potprojekata koji će biti sigurno od interesa za našu lokalnu zajednicu. 

UREĐENjE OBLASTI VOLONTIRANjA I DODJELE GRANTOVA 

MILIĆ: Važni zakoni koji su doneseni su i Zakon o volontiranju, Zakon o mladima te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o udruženjima i fondacijama koji je sistemski zakon koji bi trebao da otkloni određene anomalije koje postoje prilikom trošenja budžetskih sredstava kroz grantove. Za grantove je u ovoj godini izdvojeno 14 miliona maraka. Nama je cilj da sve to uvedemo u zakonske okvire i da se dodjela grantova vrši na način da se odrede oblasti od javnog interesa nakon čega će zainteresovani moći da, putem javnog poziva, apliciraju sa svojim projektima. 

PRONATALITETNA POLITIKA I SOCIJALNA ZAŠTITA 

MILIĆ: Vrijedan spomena je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dječijoj zaštiti Brčko distrikta BiH. Mi smo na osnovu izmjena ovog zakona, s ciljem jačanja pronatalitetne politike, u ovoj godini povećali iznos materinskog dodatka sa 15% na 50% prosječne neto plate i produžili period primanja te pomoći sa 3 na 12 mjeseci. To je kumulativno blizu 6.000 KM koje porodilje koje su nezaposlene dobijaju za novorođeno dijete. Ako je riječ o blizancima period isplate se produžava na 18 mjeseci. Usvojen je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti Brčko distrikta BiH i značajno povećani iznosi za tuđu njegu i pomoć što je omogućilo da u sferi socijalnih davanja napravimo određene kvalitativne pomake. 

OBLAST ZDRAVSTVA 

MILIĆ: Oblast zdravstva ostaje jedan od prioriteta ove vlasti. U JZU „Zdravstveni centar Brčko“ u toku je procedura javne nabavke CT-a, dva rendgen-aparata, 4 sanitetska vozila. Izgrađena je i predana na upotrebu i trafostanica u krugu bolnice koja će omogućiti realizaciju svih daljnjih projekata. Na sjednici Skupštine usvojena je i odluka o izdvajanju 4.000.000 KM za oblast zdravstva za određene prioritete, a među njima je gradnja upravne zgrade koja će osloboditi prostor za zdravstvenu zaštitu. 

OBLAST OBRAZOVANjA 

MILIĆ: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine je usvojen u 2018. godini. On je omogućio sređivanje stanja u ovoj, za nas izrazito važnoj oblasti, a koja je bila teret svima nama jer nije omogućavala dovršetak procesa akreditacije određenih univerziteta na ovom prostoru. Mislim da smo stvorili osnove da ovo stanje bude uređenije. Važno je spomenuti i da smo usvojili i Zakon o obrazovanju odraslih. 

PODSTICANjE RAZVOJA PRIVREDE I POLjOPRIVREDE 

MILIĆ: I tokom ove godine nastavljena su izdvajanja sredstava za podsticaje u privredi u iznosu od 11.000.000 KM. Da li ona imaju očekivani efekat bit će predmet analize kao i to da li se mogu utrošiti na drugi način koji će omogućiti veće zapošljavanje, a koje će biti stimulativno i za privrednike. Pokušali smo da održavanjem Ekonomskog foruma iniciramo određene promjene u ovoj oblasti jer tu možda i imamo najviše problema i razloga za nezadovoljstvo, jer nemamo dovoljno novih investicija. Za podsticaje u poljoprivredi izdvojeno je rekordnih 13.000.000 KM u ovoj godini. I ovaj sistem je predmet analize. Izvjesno je da ćemo krenuti u donošenje novog zakona koji će urediti ovu oblast na način da se sredstva koja se ulažu višestruko vrate lokalnoj zajednici. 

POVEĆANjE BROJA ZAPOSLENIH I PROGRAMI SAMOZAPOŠLjAVANjA 

MILIĆ: Ovu godinu, kada su u pitanju statistike zvanične evidencije Zavoda za zapošljavanje, završavamo sa 17.700 zaposlenih, što je najveći broj zaposlenih nakon rata u Brčkom. Broj nezaposlenih je 9.900 i on je smanjen, mada ovaj podatak može da zavara jer je i kod nas izražen trend odlaska ljudi. Značajno je povećanje broja zaposlenih, a to je zahvaljujući činjenici da smo u proteklih 5 godina imali uspješan program samozapošljavanja koji je omogućio da se blizu 400 ljudi zaposli. Od ove godine isti program provodimo i u oblasti poljoprivrede. 

OD JANUARA POČINjE FISKALIZACIJA 

MILIĆ: Treba napomenuti i da je Distrikt konačno ušao u proces fiskalizacije. Zakon će i zvanično početi da se primjenjuje od 1. januara naredne godine. Trpjeli smo opravdane kritike od strane entiteta, međutim, vjerujem da će prvi fiskalni računi u Brčkom biti izdati sredinom januara, što će uvesti reda i omogućiti praćenje naplate poreznih prihoda u Distriktu. 

KAPITALNI PROJEKTI 

Prema podacima Direkcije za finansije približili smo se cifri od 30.000.000 KM kada je u pitanju realizacija kapitalnog budžeta za 2016., 2017. i 2018. godinu. Ukoliko bi tu uvrstili i projekte koje su realizovala javna preduzeća približili bi se cifri od 40.000.000 KM. Bez obzira na to, mogli smo i bolje. Nezadovoljstvo koje se može iskazati je posljedica činjenice što se kapitalni projekti budžetiraju bez prethodne pripreme dokumentacije, što dovodi do spore i loše realizacije. Značajan projekat koji treba spomenuti je Rekonstrukcija Bulevara mira čija je vrijednost 1.220.000 KM.Prije dva mjeseca počeli su radovi. Završena je fekalna i započeta oborinska kanalizacija, a sve je pripremljeno za široki iskop. Radovi će zbog praznika i saobraćajnih gužvi biti obustavljeni do 10. januara, ali prema uvjeravanjima izvođača sve će biti završeno u previđenom roku. Tokom ove godine završen je most u Krepšiću čija je vrijednost 690.000 KM. Radovi na izgradnji obdaništa na Ilićki se odvijaju predviđenom dinamikom. Očekujem da će ovaj objekat, vrijedan 500.000 eura koje je donirala Vlada Srbije, biti u funkciji sredinom naredne godine. Budžetirani su dijelom i projekti izgradnje obdaništa u Klancu i Srpskoj Varoši. Zaobilaznica oko Brčkog, kao najveći kapitalni projekat koji je s aneksom ugovora vrijedan 27,8 miliona eura, bit će završen do sredine maja iduće godine. Uradili smo i kružni tok na Ilićki vrijedan oko 250.000 KM, a očekuje nas izgradnja kružnih tokova i u drugim dijelovima grada. Rekonstruirana je i zgrada Ginekologije u saradnji sa JZU „Zdravstveni centar Brčko“. U narednom periodu trebali bismo riješiti pitanje prostorno-planske dokumentacije za izgradnju multifunkcionalne dvorane za koju je izdvojeno 6,5 miliona maraka ruskog kirlinškog duga. Formirat ćemo upravljački odbor u kome će biti predstavnici različitih odjeljenja, a sve s ciljem brže implementacije projekta.

U narednoj godini očekuje nas usvajanje budžeta kao i Zakona o platama koji će harmonizovati primanja po principu da se isplaćuje ista plata za isti posao. Postoji intencija da se uvede i minuli rad, a prilikom donošenja ovog zakonskog rješenja vodit ćemo računa o ekonomskoj, socijalnoj i političkoj stabilnosti Distrikta.

Ono što je važno je da smo se kroz naš rad opredijelili da izvršimo reorganizaciju u javnoj upravi na način da se formira Zavod za planiranje Distrikta koji bi objedinio funkcije koje se tiču pripreme kapitalnog budžeta. To je nešto što Brčko nema, a ostale sredine imaju. To smo identifikovali i kao problem, ali i kao šansu da ubrzamo realizaciju kapitalnog budžeta. Nastojat ću da u okviru izmjena propisa tu reformu produbimo na način da sagledamo koja su nam rješenja neophodna u smislu Zakona o Vladi da bismo pokrili oblasti koje su nam prioritetne, kao što je oblast rada i radnih odnosa. Javljaju se ideje i o objedinjavanju odjeljenja koja rade na realizaciji infrastrukturnih projekata. U skladu sa svojim nadležnostima razmatrat ćemo i mogućnost izmjene Zakona o Vladi kako bismo formirali odjeljenje za porodicu, omladinu i sport, što je zbog ukupnih demografskih kretanja na našem području više nego neophodno.